Program je započeo prisjećanjem na pjesnika Josipa Gujaša, u povodu njegove obljetnice rođenja. Njegova uloga u očuvanju hrvatske riječi, kao i trajna vrijednost njegova književnog stvaralaštva i danas zauzima važno mjesto u kulturnoj memoriji ovoga kraja.
U dvorani Centra nazočne je pozdravila Vesna Velin, v.d. ravnateljica Hrvatskog kulturnog i sportskog centra „Josip Gujaš Džuretin”, a mladi sudionici programa uveli su okupljene u božićno raspoloženje recitacijama i pjevanjem božićnih pjesama.
Središnji dio večeri bilo je predstavljanje Hrvatskog katoličkog kalendara za 2026. godinu, koji već petu godinu zaredom izlazi u kontinuitetu, nakon gotovo tridesetogodišnje stanke. Kalendar izlazi u nakladništvu izdavačke kuće Croatica, a iza projekta stoji ravnateljica Croatice Timea Šakan-Škrlin.
Izdanje je od samih početaka prije pet godina pokrenut na inicijativu i uz potporu Joze Solge, predstavnika Hrvata u Mađarskom parlamentu. Uz njega, financijsku potporu izdanju pružaju i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske te Fond Bethlen Gábor.
O sadržaju i koncepciji kalendara govorili su urednica Lilla Trubić-Gregeš i stručni savjetnik vlč. Ladislav Bačmai, dok je razgovor vodila Maja Škrlin, koja je istaknula kako Hrvatski katolički kalendar, koji obuhvaća 256 stranica na hrvatskom jeziku, nije tek zbir tekstova, već duhovni, kulturni i identitetski pratitelj kroz cijelu godinu. On čuva hrvatski jezik, prenosi vjeru, bilježi događaje iz života zajednice te povezuje Hrvate raspršene diljem Mađarske i šire.
Ovogodišnje izdanje posebno je obilježeno simbolom vrata, koji se provlači kroz cijeli kalendar kao snažna vizualna i duhovna nit. Vrata su predstavljena kao znak otvorenosti, susreta i nade, a njihova se simbolika povezuje s likom svetog Martina, sveca koji nadilazi granice prostora i naroda te ima posebno mjesto u identitetu Hrvata u Mađarskoj.
Vlč. Bačmai u svom je obraćanju istaknuo važnost tiskane riječi u današnje digitalno doba, naglasivši kako knjiga u ruci ima posebnu snagu – ona čuva jezik, kulturu i vjeru, podsjeća na prošlost i povezuje generacije. Govorio je i o bogatstvu sadržaja kalendara: od homilija, intervjua, hodočašća i izvještaja iz života zajednice, do starih jela i običaja, koji su važan dio narodnog pamćenja.
Urednica Lilla Trubić Gregeš posebno je istaknula kako su korice kalendara zamišljene kao „vrata“ kroz koja čitatelj ulazi u prostor tišine, molitve i susreta – s Bogom, sa zajednicom i sa samim sobom. Fotografije crkvenih vrata iz hrvatskih naselja diljem Mađarske simbol su raznolikosti, ali i zajedničkog identiteta, dok književni i duhovni prilozi daju kalendaru dodatnu dubinu.
Tijekom programa pročitane su i neke pjesme objavljene u Hrvatskom katoličkom kalendaru. Neki sudionici su čitali vlastite stihove, ali i pjesme drugih autora, dajući im novi glas i dodatnu emotivnu dimenziju.
U završnici programa publika je imala priliku vratiti se u jedno davno doba uz koncert Orkestra Mišina, čija je glazba ispunila dvoranu nostalgijom, tradicijom i prepoznatljivim zvukom prošlih vremena. Izvedbom božićnih pjesama i tradicijskih napjeva prizvali su duh starih božićnih okupljanja, ostavljajući u srcima okupljenih osjećaj mira, pripadnosti i radosti uoči najvećeg kršćanskog blagdana.
TŠŠ