Program je zapo鑕o prisje鎍njem na pjesnika Josipa Gujaša, u povodu njegove obljetnice ro餰nja. Njegova uloga u o鑥vanju hrvatske rije鑙, kao i trajna vrijednost njegova knji緀vnog stvaralaštva i danas zauzima va緉o mjesto u kulturnoj memoriji ovoga kraja.
U dvorani Centra nazo鑞e je pozdravila Vesna Velin, v.d. ravnateljica Hrvatskog kulturnog i sportskog centra „Josip Gujaš D緐retin”, a mladi sudionici programa uveli su okupljene u bo緄鎛o raspolo緀nje recitacijama i pjevanjem bo緄鎛ih pjesama.
Središnji dio ve鑕ri bilo je predstavljanje Hrvatskog katoli鑛og kalendara za 2026. godinu, koji ve� petu godinu zaredom izlazi u kontinuitetu, nakon gotovo tridesetogodišnje stanke. Kalendar izlazi u nakladništvu izdava鑛e ku鎒 Croatica, a iza projekta stoji ravnateljica Croatice Timea Šakan-Škrlin.
Izdanje je od samih po鑕taka prije pet godina pokrenut na inicijativu i uz potporu Joze Solge, predstavnika Hrvata u Ma餫rskom parlamentu. Uz njega, financijsku potporu izdanju pru綼ju i Središnji dr綼vni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske te Fond Bethlen Gábor.
O sadr綼ju i koncepciji kalendara govorili su urednica Lilla Trubi�-Gregeš i stru鑞i savjetnik vl�. Ladislav Ba鑝ai, dok je razgovor vodila Maja Škrlin, koja je istaknula kako Hrvatski katoli鑛i kalendar, koji obuhva鎍 256 stranica na hrvatskom jeziku, nije tek zbir tekstova, ve� duhovni, kulturni i identitetski pratitelj kroz cijelu godinu. On 鑥va hrvatski jezik, prenosi vjeru, bilje緄 doga餫je iz 緄vota zajednice te povezuje Hrvate raspršene diljem Ma餫rske i šire.
Ovogodišnje izdanje posebno je obilje緀no simbolom vrata, koji se provla鑙 kroz cijeli kalendar kao sna緉a vizualna i duhovna nit. Vrata su predstavljena kao znak otvorenosti, susreta i nade, a njihova se simbolika povezuje s likom svetog Martina, sveca koji nadilazi granice prostora i naroda te ima posebno mjesto u identitetu Hrvata u Ma餫rskoj.
Vl�. Ba鑝ai u svom je obra鎍nju istaknuo va緉ost tiskane rije鑙 u današnje digitalno doba, naglasivši kako knjiga u ruci ima posebnu snagu – ona 鑥va jezik, kulturu i vjeru, podsje鎍 na prošlost i povezuje generacije. Govorio je i o bogatstvu sadr綼ja kalendara: od homilija, intervjua, hodo鑑š鎍 i izvještaja iz 緄vota zajednice, do starih jela i obi鑑ja, koji su va綼n dio narodnog pam鎒nja.
Urednica Lilla Trubi� Gregeš posebno je istaknula kako su korice kalendara zamišljene kao „vrata“ kroz koja 鑙tatelj ulazi u prostor tišine, molitve i susreta – s Bogom, sa zajednicom i sa samim sobom. Fotografije crkvenih vrata iz hrvatskih naselja diljem Ma餫rske simbol su raznolikosti, ali i zajedni鑛og identiteta, dok knji緀vni i duhovni prilozi daju kalendaru dodatnu dubinu.
Tijekom programa pro鑙tane su i neke pjesme objavljene u Hrvatskom katoli鑛om kalendaru. Neki sudionici su 鑙tali vlastite stihove, ali i pjesme drugih autora, daju鎖 im novi glas i dodatnu emotivnu dimenziju.
U završnici programa publika je imala priliku vratiti se u jedno davno doba uz koncert Orkestra Mišina, 鑙ja je glazba ispunila dvoranu nostalgijom, tradicijom i prepoznatljivim zvukom prošlih vremena. Izvedbom bo緄鎛ih pjesama i tradicijskih napjeva prizvali su duh starih bo緄鎛ih okupljanja, ostavljaju鎖 u srcima okupljenih osje鎍j mira, pripadnosti i radosti uo鑙 najve鎒g krš鎍nskog blagdana.
TŠŠ