Jubilarni 30. Forum hrvatske nacionalne manjine, održan 5. prosinca 2025. u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, okupio je predstavnike hrvatskih manjinskih zajednica iz dvanaest europskih zemalja, tako i iz Mađarske, kao i brojne stručnjake za kulturu, knjižničarstvo, obrazovanje i medije.
Ovogodišnji naslov Foruma, „Knjižnice i društvene mreže hrvatske manjine u europskome susjedstvu“, otvorio je prostor raspravi o tome kako knjižnice i digitalne platforme postaju ključni alati u očuvanju jezika, identiteta i kulturnog nasljeđa hrvatskih zajednica izvan domovine.
Forum je u prepunoj dvorani otvorio ravnatelj HMI-ja Zdeslav Milas, a pozdravne govore su imali brojni visoki predstavnici hrvatskih institucija, među njima i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Među visokim uzvanicima bili su veleposlanik RH u Mađarskoj Mladen Andrlić te predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan.
Timea Šakan-Škrlin - Croatica predvodnica digitalnog iskoraka
Na drugom panelu Foruma ravnateljica Neprofitnog poduzeća za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „Croatica”, Timea Šakan-Škrlin predstavila je opsežan digitalni sustav kojim se hrvatska zajednica u Mađarskoj povezuje, informira i dokumentira svoj rad. Croatica danas objedinjuje tiskane medije, audiovizualne sadržaje te razvijenu mrežu online kanala, stvarajući dostupnu i pouzdanu digitalnu arhivu.
Naglasila je da mrežne stranice i društvene mreže nisu suprotstavljenih uloga, nego partneri: web-stranice djeluju kao moderna knjižnica koja trajno čuva znanje, dok društvene mreže funkcioniraju kao čitaonica, mjesto brze razmjene informacija i okupljanja zajednice. Zajedno stvaraju digitalni prostor u kojem je hrvatski identitet dostupan, vidljiv i živ, bez obzira na udaljenost.
„Naš je cilj biti dostupni svakome, bez obzira gdje živi. Digitalni sadržaj danas je jednako važan kao i tiskana riječ,“ rekla je ravnateljica Šakan-Škrlin dodajući da Facebook stranice, portali, YouTube kanal i novi formati čine Croaticu ključnim mjestom okupljanja hrvatske zajednice u Mađarskoj i šire.“
Croatica će i dalje biti predana čuvanju, dokumentiranju i prenošenju hrvatske kulture – kako na papiru, tako i u digitalnim oblicima koji oblikuju nove generacije.
Uvodno izlaganje znanstvenika dr. Silvestra Balića: Kontinuitet hrvatske tiskane riječi u Mađarskoj
U svom uvodnom izlaganju dr. Silvestar Balić iz Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj opisao je višestoljetnu prisutnost hrvatske tiskane riječi na području današnje Mađarske te upozorio na važnost dokumentiranja i praćenja nakladničke djelatnosti Hrvata u Mađarskoj i sustavne brige o pisanoj baštini, osobito u okolnostima kada se zajednica stoljećima razvija izvan svoje matične države.
Andrija Handler: Vizija zajedničkog knjižničarskog sustava gradišćanskih Hrvata
U raspravi o ulozi manjinskih knjižnica sudjelovao je i dr. Andrija Handler, ravnatelj Zbirke sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj. Predstavio je inicijativu stvaranja zajedničkog knjižničarskog sustava gradišćanskih Hrvata u tri države, što bi omogućilo povezivanje zbirki i bolju dostupnost građe. Istaknuo je kako bi digitalna umreženost i zajedničke baze podataka mogle osigurati dugoročnu zaštitu baštine te olakšati pristup korisnicima u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj.
Vjekoslav Blazsetin: Instagram u službi čuvanja baštinske građe
Na panelu o ulozi društvenih mreža, Vjekoslav Blazsetin iz Instituta za istraživanje migracija pokazao je kako Instagram profili kulturno-umjetničkih društava — poput HKD-a Gradišće, Plesnog ansambla Baranja i KUD-a Tanac — spontano prerastaju u vizualne arhive zajednice. Objave članova društava, fotografije i videozapisi s nastupa i proba stvaraju digitalnu kroniku.
Stručni program Foruma pokazao je da se knjižnice i društvene mreže sve više nadopunjuju. Knjižnice ostaju čuvarice pisane riječi, dok digitalne platforme omogućuju brzo prenošenje sadržaja, pristup širem krugu korisnika i veću uključenost mladih.
